Bacat ću ovdje par misli, čisto da vidim što drugi misle. Nije hejt na sport, nego realna razmišljanja.
Treninzi su teški, to svi znamo. Uvijek nešto boli—koljena, leđa, šake, vrat, rebra... uvijek nešto. I to je kad sve ide “normalno”. A ako sparinzi nisu lagani (a rijetko kad jesu), stvari se još više zakompliciraju.
Kad dođe do borbe, nebitno je jesi li pobijedio ili izgubio—vjerojatno izlaziš s nekim oštećenjem. Puknuta arkada, nategnuti ligamenti, potres mozga, slomljena kost...
Nisu problem samo velike ozljede.
Problem je što se sitnice nakupljaju godinama.
Dosta boraca kasnije vuče ozbiljne probleme—problemi s pamćenjem, kronične bolove, oštećenja zglobova, i rijetko se o tome priča. To ne ide na Instagram.
Ako nisi u samom vrhu, para nema puno. Otprilike izgleda ovako:
A onda dolaze odbici:
I to pod uvjetom da uspiješ dobiti 2–3 borbe godišnje, što je već uspjeh.
Unatoč svemu tome—poštovanje za svakog tko odluči ući u ovu igru je ogromno.
MMA borci su danas ono najbliže što imamo modernim ratnicima.
Nema glume, nema skrivanja. Ili jesi unutra ili nisi. Malo tko bi odabrao ovakav način života—gdje znaš da te čeka batina svaki dan, i da možda nećeš nikad zaraditi ozbiljnu lovu.
Treba disciplina, posvećenost i mentalna čvrstoća koju većina ljudi jednostavno nema. I to se mora poštovat, bez obzira jesi li borac u lokalnoj dvorani ili u UFC oktogonu.
Zato me zanima što vi mislite:
4/6/2025, 10:18:33 AM
edited 4/6/2025, 10:23:36 AM